Europska javna tužiteljica Laura Codruta Kovesi, iza čijeg je ureda tek godina i pol operativnog rada, na najboljem je putu da izraste u jednu od najprepoznatljivijih figura današnje Europske unije. U okolnostima kada ključne institucije EU vode uglavnom bezlični birokrati bez boje, okusa i mirisa, to joj i ne bi trebalo predstavljati osobit problem. Pod pretpostavkom da joj i središnja tijela EU i 22 članice EU, potpisnice Povelje o suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO-a), u nekom trenutku ne okrenu leđa. I ne priušte joj sudbinu kakvu joj je priuštila politička elita u rodnoj Rumunjskoj kad je shvatila da je njezin tužiteljski skalpel preduboko zarezao u bolesno tkivo prožeto koruptivnim političko-poslovnim mrežama.

“Naš je cilj istinski neovisno, efikasno, snažno europsko javno tužiteljstvo. Naša je zadaća sagraditi instituciju kojoj će građani vjerovati”, piše Kovesi kratkim, odrješitim rečenicama u uvodu svog najnovijeg izvješća o radu Ureda europskog javnog tužitelja u 2022.

Iz tog je godišnjeg izvješća za Hrvatsku osobito indikativan jedan podatak. A on glasi – u 2022, Hrvatska se popela na prvo mjesto u EU po broju kaznenih prijava koje su njezini građani podnijeli zagrebačkoj ispostavi Ureda europskog javnog tužitelja.

Informacije o kriminalu na štetu financijskih interesa EU europski javni tužitelji prikupljaju iz svih raspoloživih izvora. Prikupljaju ih od OLAF-a, Europola, Europskog ureda za borbu protiv prijevara i drugih tijela EU. Prikupljaju ih od nadležnih nacionalnih tijela – policije, državnih odvjetništava, poreznih uprava i, naposljetku, od građana koji imaju saznanja o tim kaznenim djelima.

Hrvati su lani Uredu Laure Kovesi podnijeli više kaznenih prijava nego građani bilo koje druge članice EU na čijem teritoriju djeluje europski javni tužitelj. Usporedbe radi, u Francuskoj lani Uredu EPPO-a nije prijavljeno niti jedno kazneno djelo na štetu financijskih interesa EU. Kao ni u Austriji, Češkoj, Finskoj i Luksemburgu. U mnogoljudnoj Njemačkoj samo su četiri građanina 2022. podnijela kaznene prijave tužiteljima Lure Kovesi za nanošenje štete financijskim interesima Unije. ‘

Međutim, hrvatski Ured EPPO-a lani je bio zatrpan kaznenim prijavama građana. Uz 17 prijava o kaznenim djelima počinjenima na štetu financijskih interesa EU-a, hrvatski su građani europskim tužiteljima dostavili još 162 kaznene prijave koje, pokazat će analize, nisu iz njihove nadležnosti, već iz nadležnosti DORH-a.

Obični ljudi koji podnose prijave, naravno, ne moraju znati što je nadležnost EPPO-a,a što DORH-a. Međutim, nad podatkom da građani zagrebačkoj ispostavi EPPO-a u prosjeku šalju 15 kaznenih prijava dnevno treba se duboko zamisliti. I zapitati što nam on govori? Da su Hrvati nepopravljivi tužibabe koji nemaju pametnijeg posla pa opsesivno ispisuju kaznene prijave europskim tužiteljima? Ili je taj podatak indikator nečega daleko ozbiljnijeg – široke rasprostranjenosti korupcije čiji progon građani očajnički traže? I znak da gube vjeru u hrvatska tijela kaznenog progona? I radije se obraćaju tužiteljima koje predstavlja Laura Kovesi, nego onima na čijem je čelu Zlata Hrvoj Šipek?